Zlatan Delić: Ne postoji niti jedan razlog da dijaspora ne pomaže Bosni i Hercegovini

Zlatan Delić mladi je rođeni Tuzlak koji je prije dvije godine otišao na doktorski studij u Berlin na Filozofskom fakultetu Martin Luther Universitäta, gdje priprema doktorat o temi „Književnice u Bosni i Hercegovini između dva svjetska rata“.

S ovim tridesetjednogodišnjim kustosom istraživačem razgovarali smo u Sektoru za iseljeništvo tijekom njegovog trotjednog angažmana u Muzeju književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine u sklopu aktivnosti prijenosa znanja iz iseljeništva u javni sektor u Bosni i Hercegovini.

„Za ovu aktivnost Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine doznao sam prije nekoliko mjeseci od kolega u Sarajevu i odmah sam poslao prijavu ovom ministarstvu. Uz punu potporu ovoj aktivnosti, uvjerio sam se da prijenos znanja ima smisla, te ne postoji niti jedan razlog da naši stručnjaci u iseljeništvu svojim znanjem i iskustvom ne pomognu razvitku Bosne i Hercegovine. Moj angažman ne završava se nakon tri tjedna, širit ću ovu pozitivnu priču i nastaviti pomagati Muzeju“, kazao je Zlatan Delić.

Zlatan Delić i ranije je surađivao sa Muzejem književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine, a njegov angažman na prijenosu znanja ima dvije dimenzije.

„Moj kratkotrajni angažman odnosi se na temat godišnjaka Muzeja ‘Baština’ koji je ove godine posvećen južnoslavenskim i ostalim slavenskim književnostima na njemačkim i zapadnoeuropskim sveučilištima, njihovom trenutačnom statusu i budućnosti. Temat će omogućiti uvezivanje sa istraživačima na njemačkim sveučilištima što je, na neki način, uvod u dugotrajnu suradnju Muzeja i odsjeka za slavenske književnosti u Njemačkoj“, pojašnjava Delić i dodaje da dugotrajna suradnja, prije svega, podrazumijeva digitalizaciju bogate građe Muzeja književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Želja mu je, kako navodi, da Muzej književnosti i kazališne umjetnosti Bosne i Hercegovine u budućnosti postane resursni centar za odsjeke za slavenske književnosti u Njemačkoj i drugim zapadnoeuropskim sveučilištima.

S obzirom na to da je i prema godinama i duljini boravka u iseljeništvu, pravi predstavnik „mlade bosanskoherecgovačke dijaspore“, pitali smo Zlatana je li uspio uspostaviti kontakte s našim ljudima u iseljeništvu ili nekom od organizacija?

„Kada god sam u prilici družim se s našim ljudima u Berlinu, ali ono što želim istaknuti je regionalni kontekst, koji je, vjerojatno zbog mojeg profesionalnog opredjeljenja, bio neminovan, jer je prostor Balkana nemoguće podijeliti po linijama koje ‘crtaju’ književnost i umjetnost uopće“, kazao je Delić.

Upoznali smo ga o utemeljenju Reprezentativnog tijela dijaspore u Njemačkoj, kao krovne organizacije, za koju Delić smatra da je „prava adresa za povezivanje i u oblasti kulture“.

Nezaobilazno je i pitanje planira li se vratiti u Bosnu i Hercegovinu nakon što završi doktorski studij?

„Planiram ostati u Njemačkoj, ali s namjerom da pomažem Bosni i Hercegovini i budem spona između naših i institucija u Njemačkoj. Moja veza s domovinom neraskidiva je i sve da hoću, ja tu vezu ne mogu prekinuti“, kazao je Zlatan Delić i poslao poruku, prije svih, mladima u dijaspori:

„Ukoliko posjedujete kompetencije, pokušajte ih prenijeti u Bosnu i Hercegovinu, ne samo zbog patriotizma, već zbog toga što naša država treba pomoć i potporu svakog svojeg građanina, bez obzira na to gdje se trenutačno nalazi“.